NASELJE CERAK VINOGRADI U BEOGRADU

Lokacija : Opština Čukarica, Beograd
Investitor : Zajednica stanovanja JNA, Beogradska zajednica stanovanja
Proj. organizacija : IAU Srbije i GP Napred
Godina projektovanja: 1977 (konkurs) -1983
Godina izvođenja: 1979-1988.
Autori i gl. projektanti : Milenija i Darko Marušić, Nedeljko Borovnica
Konstrukcija : Vladimir Šandorović
Izvođači : GP „Napred“, GP „7 juli“, GP „Hidrotehnika“
Fotografije : Vladimir Popović, Mirko Lovrić, Darko Marušić

I plasman na jugoslovneskom konkursu, 1977.
Oktobarska nagrada grada Beograda za arhitekturu i urbanizam, 1981.
Zaštita – naselje je zaštićeno po dva osnova:
-kulturno dobro Republike Srbije/prostorna kulturno istorijska celina, 2019.
-vredna urb. arh. celina epohe Moderne / režim potpune zaštite, 2003.
Izloženo u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, MoMA , u okviru izložbe
„Betonska utopija-Arhitektura Jugoslavije 1948-1980“,(15.07.2018. – 19.01.2019.),
a 2019. godine je uvršteno u stalnu kolekciju muzeja.

p o l a z i š t a

Koncept se zasniva na četiri polazna programsko-projektantska opredeljenja: poštovanje konteksta mesta, reafirmacija tradicionalnih urbanih oblika, primena metoda hijerarhijske prostorno-sociološke organizacije stambenih celina i uvažavanje faktora kretanja u naselju.

• kontekst/urbanističko promišljanje arhitekture • Kontekst mesta ima dve osnovne komponente–periferijsku izdvojenost u odnosu na grad i prirodne odlike lokacije–izuzetnu fizionomičnost reljefa, vizure na i sa lokacije. Nemogućnost uključivanja u istorijsku matricu grada i želja da se teren afirmiše i nadgradi usmerili su projektantska istraživanja na organizovanje i oblikovanje fizičke strukture naselja ka stvaranju lika samosvojnog „gradića na brdu“.

• reafirmacija tradicionalnih urbanih oblika • Podrazumeva primenu „građe“ stare gradske matrice. Elementi ulice, odnosno principi kontinuiteta prostora ugrađeni su u prirodni ambijent lokacije.

• hijerarhijsko strukturiranje prostora Primena metoda hijerarhijske strukture prostorno socioloških nivoa naselja ogleda se u raščlanjavanju i sprezi tri nivoa: stambena pešačka ulica, susedstvo (Severno, Istočno, Južno i Zapadno) i naselje. Integracioni motivi koji osmišljavaju, identifikuju i konstituišu ova tri nivoa su: za stambenu pešačku ulicu-pešačka kretanja i stanovi u prizemlju sa baštama, za susedstvo – centar susedstva, za naselje–naseljski park.

• kretanje stanovnika • Sledeći izraženu fizionomičnost reljefa objekti „uokviruju“ pešačka kretanja od okruženja lokacije i parkinga preko stambenih ulica i centara susedstva do središne zone naselja–naseljskog parka sa pratećim sadržajima.

• ambijenti – urbanistički kontekst stanovanja • Glavno težište rešenja je u sferi formiranja i oblikovanja ambijenata, i predstavlja pokušaj da se u situaciji: velikog broja istih stanova, industrijskog načina građenja prefabrikovanim elementima; uslovljene maksimalne unifikacije elemenata za građenje i fiksne–limitirane cene građenja, ostvare uslovi komfornog gradskog stanovanja, sa različitim, čovekomernim ambijentima. U odsustvu mogućnosti formiranja uličnih frontova različitim kućama identifikacija se ostvaruje različitim (urbano-prirodnim) ambijentima ukojima su kuće.

• fleksibilnost stambenih jedinica i stambenih sklopova • Pored uobičajnih principa u organizaciji stana ugrađeni su i specifični: spavanje van dnevnog boravka u svim stanovima, ne menjajući propisane površine; dvostrana orijentacija svih stanova; tretman otvorenih površina stana sa dve lođe; fleksibilnost sklopa stanova na stepenišnoj lameli (generacijska podela, stan sa dva centra). Logistiku otvorenim adaptibilnim rešenjima pruža skeletni montažni sistem IMS Žeželj uz „naseljske“ inovacije sistema–kosa montažna tavanica i veća konzola (sa 1,2 na 2,1m) koja afirmiše komforne terase. Reafirmacija stanova u prizemlju višespratnica postiže se sopstvenim vrtnim okruženjem kao tamponom prema pešačkoj i kolskoj ulici formirajući njen prostorni okvir.

• centri susedstva • Ideja o centrima susedstva nastala je u postupku iznalaženja integracionog motiva i sadržaja koji bi odredili i afirmisali međunivo u hijerarhiji naselja- nivo susedstva i na taj način ostvarili spregu delova i celine na relaciji: ulica- susedstvo–naselje. Formirani su od površine koja je po normativima bila predviđena za kućne savete (0,5 m2/stanu) locirane uz svaki ulaz u zgradu, grupisana je u naselju u četiri celine–četiri centra susedstva, većih adaptabilnih površina različitih namena. Izgradnja centara susedstva je investiciono pokrivena (obavezne zajedničke prostorije) i tekla je istovremeno sa izgradnjom stambenih objekata.

• opitno izložbeni centar – O I C • Projektovan je i građen u gabaritu jedne stepenišne lamele sa osnovnom namenom provere sklopova i materijala koje su mogli da ponude proizvođači iz cele Jugoslavije (uvoz nije bio dozvoljen). U objektu–izgrađena i opremljena dva karakteristična stana omogućila su stalan kontakt sa budućim stanovnicima. Objekat je postao Komadni centar za prvi put uvedenu kablovsku televiziju u jednom naselju u Beogradu. Realizovan je i eksperiment prmene aktivne i pasivne solarne energije prvi put na konkretnom objektu uz praćenje efekta primene. I slobodni prostori oko objekta predstavljali su opitni poligon. Predviđen je i kao radni prostor za sve učesnike u ralizaciji naselja (izrada projekata, radni sastanci, arhiva projektne dokumentacije) i kao izložbeni prostor (makete, crteži, prezentacije). Nadrastanjem potreba samo jednog gradilišta OIC je predviđen kao potencijalni punkt za niz aktivnosti iz oblasti stanovanja.

• povrtarske bašte • Povrtarske bašte su nastale u pokušaju da se spontano nastale baštice koje gradski čovek želi da obrađuje osmisle, isplaniraju i uvedu u vode zakonske regulative kao i da se zemljište koje u naselju čeka buduću gradnju uredi i kontroliše. Projekat baštica polazio je od broja (oko 1000 baštica); veličineparcele , načina i tehnike grupisanja u baštenske kolonije i načina upravljanja (klub baštovana).

• peto severozapadno susedstvo u naselju • U severozapadnom delu naselja, ne poštujući činjenicu da je naselje zaštićeno kao kulturno dobro i ne poštujući postojeće planove i projekte, određene gradske službe bile su započele urbanističko arhitektonsku izmenu naselja planirajući izgradnju poslovno stambenih sadržaja enormne kvadrature (oko 100.000m2). Višegodišnjim zajedničkim angažovanjem autora i stanovnika naselja sprečena je izmena i sačuvana je celovitost naselja i njegova prostorno ambijentalna harmonija. Na osnovu Programsko prostorne analize koju su uradili autori naselja i koja je ugrađena u novi urbanistički plan ovaj deo naselja će se realizovati na osnovu autentične planske i projektne dokumentacije kao peto susedstvo, u svemu uklopljeno u osnovni koncept naselja.

specifičnosti realizacije naselja „Poduhvat Cerak“ predstavlja desetogodišnji proces nastajanja jednog prigradskog naselja po posebnom modelu . Konkursni uslovi su podrazumevali urbanističko arhitektonsko rešenje, organizaciju gradilišta, limitiranu cenu i fiksne rokove izgradnje za naselje od 92 ha, 3650 stanova, 15.000 stanovnika. Autori su radili kompletnu projektnu dokumentaciju, koordinaciju i nadzor nad izvođenjem za stambene objekte, parterno uređenje, naseljsku opremu i vizuelne komunikacije, što je značilo zatvaranje punog umetničkog i tehnološkog kruga. Projektni biro bio je lociran na „licu mesta“ na gradilištu naselja–9,5 godina. Konstantno , 40 godina traje praćenje i učešće projektanata u životu naselja.