SEVERNI DELOVI BLOKOVA 61 i 62
NA NOVOM BEOGRADU

p o l a z i š t a

• izmena uslova građenja kao povod • Nakon izgrađenih južnih delova blokova 61 i 62, uvođenjem novog industrijskog načina građenja blokova 61-64 (40000 stanovnika na 115 ha) broj tipova objekata sveden je sa dva na jedan tip.

• ambijenti-izmena urbanističkog plana • Uvođenjem jednog tipa objekta nametnuo se problem suštinskog očuvanja mikrokompozicije naselja i otvorio problem rešavanja međuprostora-ambijenata između objekata. S obzirom na uniformnost, koju nameće industrijsko građenje i predviđenu gustinu naseljenosti, posebna pažnja je posvećena formiranju mikroambijenata i onih elemenata životne sredine koji poboljšavaju kvalitet življenja i dižu ga na jedan viši nivo. Usvojeni tip stepenišne lamele velike dubine i sažetog fasadnog fronta otvorio je mogućnost da se umesto pet objekata u svakoj polovini bloka formiraju četiri objekta-grupacije. Grupacije su organizovane u po dva para koja grade stambeni ambijent izraženog identiteta, istovremeno i zatvoren i protočan. Ovim su izbegnuti dotadašnji slični a bezlični međuprostori između u nizu poređanih objekata.

• stanovi-sled i nadgradnja • Prostor stana sledi rešenja stanova projektovanih u južnim delovima blokova 61-62. Razvija se po dubini i organizovan je tako da se može prilagoditi različitim potrebama u životu porodice. Mogućnost izdvajanja i mogućnost povezivanja prostora ostvarena je dispozicijom dnevnog boravka, polusobe, obedovanja, lođe u širini dnevne sobe i ulaznog prostora u stan. Izdvojen kuhinjski i servisni blok orjentisan je na atrijumski prostor samo u nižim delovima objekta.

sudbina projekta / profesionalna (ne)etika • Ovaj projekat je obustavljen iako je bio podržan od autora urbanističkog rešenja naselja arh. J Svobode i prihvaćen od svih relevantnih stručnih institucija kao i od nosioca novog prefabrikovanog sistem građenja. Pokrenut je i dobijen sudski proces koji je trajao pet godina, a za to vreme je izgrađeno celo naselje po drugom i drugačijem projektu, za čiju izradu je zaslužan treći član iz prvobitnog autorskog tima.

Investitor : Građevinska uprava SSNO i Direkcija za izgradnju novog Beograda
Status : Idejno urbanističko arhitektonsko rešenje
Projektna organizacija: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije i GP „Rad“
Godina projektovanja: 1974.
Autori : Darko i Milenija Marušić
Projektanti saradnici: Stana Dimić, Gorica Jovović, Nadežda Tankosić, Dušan Sušić